Šećerna bolest i debljina dva su velika javnozdravstvena problema i često se govori kako su šećerna bolest i debljina dvije usporedne epidemije, odnosno da epidemija šećerne bolesti proizlazi iz epidemije debljine. Tome svjedoči činjenica da oko 80% osoba sa šećernom bolešću tipa 2 ima prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili. Pravilna je prehrana vrlo važna u prevenciji i liječenju šećerne bolesti, a njezina uravnoteženost i umjerenost pomažu da održimo optimalnu tjelesnu masu.

U povodu 1. Hrvatskog dana šećerne bolesti 5. svibnja održano je online predavanje: Debljina; dijabetes; prehrana. Predavačica je bila doc. dr. sc. Mirjana Vučinović, dr. med., voditeljica Savjetovališta za metabolizam i prehranu u Poliklinici za endokrinologiju Endimet u Splitu.

Debljina

Debljina je bolest stila života. Definicija debljine: kronična endokrino-metabolička bolest karakterizirana prekomjernim nakupljanjem suvišne energije u masnom tkivu, što uzrokuje poremećaj njegove funkcije s posljedičnim komplikacijama od strane drugih organa koje skraćuju trajanje života za 10-15 godina.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglašava debljinu jednim od vodećih javnozdravstvenih problema današnjice zbog pandemijskog karaktera, utjecaja na nastanak kroničnih bolesti i visoke smrtnosti. Više od 2 milijarde odraslih u svijetu ima prekomjernu tjelesnu masu (žene 15%, muškarci 11%). U Europi 57,4% odraslih ima prekomjernu debljinu (više muškarci). Preko 20% ljudi smatra se pretilim.

Debljina se javlja u sve ranijoj životnoj dobi i kod sve mlađe djece. Pojavnost debljine kod djece u posljednjem desetljeću je veća za 15%. Djeca jedu više nego što mogu potrošiti, manje su tjelesno aktivni te uzimaju hranu bogatu energijom i „nevidljivim kalorijama“ (brza hrana). SZO je 2018. objavila da je najveća pojavnost debljine (oko 20%) kod djece u zemljama Mediterana. Ironično je da su te zemlje zapostavile mediteransku kuhinju, poznatu kao jednu od najzdravijih.

Debljina je čimbenik rizika za razvitak mnogih bolesti (dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, povišenog kolesterola, moždanih udara, karcinoma, raznih hormonskih i metaboličkih poremećaja, depresije, degenerativnih bolesti zglobova…)

Debljina i dijabetes

CroDiab Registar 2020. – u Hrvatskoj je bilo 310 212 osoba s dijabetesom (9%). Muškarci su skloniji razvitku dijabetesa nego žene. Bolest je izravno povezana s debljinom, tjelesnom neaktivnošću, sjedilačkim načinom života i starenjem populacije.

Smanjenjem tjelesne mase za samo 5 – 10 % smanjuje se rizik pojave dijabetesa, snižava se tlak, kolesterol, smanjuje se ukupna smrtnost do 25%, a smrtnost povezana s dijabetesom za 30% te smrtnost od karcinoma povezanih s debljinom za 40 – 50%.

Kako se dijagnosticira debljina? Koristi se nekoliko antropometrijskih izmjera: vaganje, mjerenje visine, izračun indeksa tjelesne mase (ITM), opseg struka, omjer opsega struka i bokova, mjerenje kožnih nabora. Opseg struka za muškarce veći od 94 cm, a za žene veći od 80 cm smatra se mjerom centralne pretilosti i tretira se kao izolirani čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularne bolesti pa predstavlja indikaciju za liječenje debljine, neovisno o ITM.

ITM = tjelesna masa (kg)/visina (m)2

pothranjenost normalna prekomjerna tjelesna masa

uhranjenost 1. stupanj 2. stupanj 3. stupanj

ITM ne pokazuje sastav tijela. Povećani udio masnog tkiva može postojati i kod osoba normalne tjelesne težine. Analizira se sastav tijela metodom bioimpedance – mjeri otpor tijela prolaskom električne struje niske jakosti. Raspodjela masnog tkiva važna je odrednica rizika od komplikacija debljine. Razlikuje se kod muškaraca i žena. Uvjetovana je hormonski, utjecajima gena i okoline. Povećanjem dobi jača sklonost debljanju. Dolazi do nakupljanja masnog tkiva u području trupa i smanjivanja u ekstremitetima. „Oblik jabuke“ više je prisutan kod muškaraca, a „kruške“ kod žena. Tijelo u obliku jabuke nosi više visceralne masti, veći rizik dijabetesa i srčanih bolesti. Povećani udio masnog tkiva kod muškaraca je iznad 26%, a kod žena iznad 37%. Povezan je s kardiometaboličkim rizikom. Unutarnje – visceralno masno tkivo izlučuje aktivne citokine koji pokreću sistemsku upalu kroničnog karaktera. Dugotrajna upala pokreće slijed nepovoljnih događaja na stanicama tijela koje vode ka slabljenju inzulinskog signala, dijabetesu tipa 2, bolestima srca i krvnih žila, hipertenziji i aterosklerozi, artritisu i karcinomu.

Liječenju debljine i prevenciji dijabetesa pristupamo putem promjene stila života. Vremenska struktura dana je najvažnija odrednica stila života. Određuje kada i koliko vremena odvajamo na spavanje, prehranu, tjelesnu aktivnost i odmor. U liječenje debljine trebali bi biti uključeni: liječnik obiteljske medicine, endokrinolog, psiholog, nutricionist – dijetetičar, kineziolog, fizijatar i fizioterapeut, kirurg i/ili drugi specijalisti po potrebi te obitelj.

Prehrana: cilj nije velik gubitak težine u kratkom razdoblju, već postupno tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Optimalno je mršavjeti u dvije faze: u prvoj fazi mršavite brzinom 2 – 4 kg mjesečno (oko 10% tjelesne mase), a u druga faza je održavanje postignute niže tjelesne težine. Potrebno je postizanje energetske neravnoteže (potrošnja veća od akumulacije). Postizanje dnevnog energetskog deficita od 1000 kcal na dan uzrokuje smanjenje TM za 3 kg na mjesec. Postižemo ga smanjenim unosom energije (za 500 kcal/dan) odnosno povećanom potrošnjom (za 500 kcal/dan). U prehrani smanjiti unos masnoća (namazi, ulja, slanina, tvrdi sirevi, svinjetina, suhomesnati proizvodi), izbaciti gazirane sokove, zašećerene napitke, grickalice i slično. Zdravi plan prehrane uključuje voće i povrće, nemasno meso, biljne izvore bjelančevina, manje dodanih šećera, manje procesuirane hrane. Odabir zdravih namirnica uključuje: zeleno lisnato i neškrobno povrće, voće, nemasno meso, riba, jaja, mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, maslinovo ulje, jogurt…

Tjelesna aktivnost: 30-60 minuta dnevno aktivnosti srednjeg intenziteta (brzo hodanje, lagano plivanje/bicikliranje) i/ili 15-30 minuta dnevno jačeg intenziteta (trčanje, trening snage, žustro plivanje). Primjer: 60 minuta brzog hoda ili 30 min trčanja = potrošnja 300kcal.

Pripremila Ana Mrčić