Radioterapija

Radioterapija je jedna od osnovnih načina liječenja nekoliko vrsta tumora, bilo da je jedini ili se kombinira, osobito s operativnim zahvatom ili kemoterapijom, a može se primijeniti prije ili poslije operativnog zahvata, prije ili poslije kemoterapije ili tijekom kemoterapije (kemoradijacija). S obzirom na to da djeluje samo unutar polja zračenja, riječ je o lokaloj terapiji.

Radioterapija je liječenje radioaktivnim zračenjem, koje djeluje tako da uništava stanice ili onemogućujue njihovo dijeljenje. Može se koristiti za potpuno uništenje tumora i izliječenja ili za olakšanje tegoba kao šte su bolovi ili krvarenje. Djeluje na zdrave i tumorske stanice, s tom razlikom što zdrave stanice imaju veću sposobnost oporavka, što omogućuje terapijsku primjenu.

Dvije osnovne vrste zračenja najčešće kombiniramo sa svrhom postizanja najboljega terapijskog učinka, uza što manje neželjenih učinaka na zdravo tkivo. To su vanjsko zračenje – teleradioterapija i unutarnje zračenje – brahiterapija.

Ako je namjera provesti vanjsko zračenje, pacijent će biti upućen u jedinicu sa simulatorom, gdje će liječnički tim (radiolog, onkolog, inženjer medicinske radiologije, fiičar specijaliziran u radiofizici), provesti planiranje zračenja. Simulator je uređaj koji se sastoji od stola na kojem se tijekom planiranja leži, rendgen uređaja kojim se snima i posebnih elemenata.

Tijekom planiranja točno se određuje dio tijela koji treba zračiti, a na koži se iscrta polje zračenja posebnom bojom koja će se upiti u kožu neko vrijeme (tijekom kupanja taj dio tijela treba samo oprati vodom i nježno obrisati ručnikom, ber trljanja). Određene točke (obično dvije do tri) na kraju će se obilježiti trajno, tetovažom, kako bi se u slučaju potrebe polje zračenja kasnije moglo rekonstruirati. Često je potrebno koristiti i kontrastna sredstva kako bi se prikazali određeni organi ili dijelovi tijela koji na običnom rendgenogramu nisu vidljivi, a važni su tijekom planiranja. Određuje se doza zračenja i broj dana zračenja kao i drugi važni podaci koji se upisuju u poseban karton. Nakon toga, fizičari izračunavaju točno trajanje pojedinog zračenja (otprilike nekoliko minuta). Potom počinje zračenje radioaktivnim zrakama na posebnome terapijskom aparatu – linearnom akceleratoru (Mevaton, Linac), na kojemse leži u istom polažaju kao i na simulatoru. Provodi se jednom dnevno, a u posbenim slučajevima hiperfrakcionirano (dva puta dnevno, načešće s razmakom od oko 6 sati).

Ako se provodi kemoradijacija, obično se jednom tjedno prima kemoterapija u obliku infuzija, a nakon toga se zrači na uobičajen način. Zračenje prolazi kroz određeni dio tijela izazivajući promjene u stanicama. Nakon zračenja pacijent osobno ne zrači i nije opasan za okolinu, kao ni njegova odjeća, te može obavljati uobičajene aktivnosti prema mogućnostima i kondiciji. Aktivnosti poput glačanja ili stajanja uza štednjak nisu opasne, ali zbog topline koju isijavaju mogu biti neugodne, pa se preporuča takve poslove ograničiti, to više što je čest osjećaj umora i iscrpljenosti. Općenito, aktivnosti pacijenta tijekom tretmana zračenjem trebale bi biti umjerene, s dosta odmora i relaksacije.

Mogu se i ne moraju pojaviti. Mnogi pacijenti nemaju gotovo nikakvih tegoba, osobito ako se pidržavaju upta. Nakčešće nastupaju dva, tri tjedna od početka zračenja i nestaju kroz tjedan, dva nakon završetka zračenja – umor i iscrpljenost, gubitak apetita, gubitak po nekoliko kilograma na tjelesnoj težini. Tijekom zračenja kontrolira se krvna slika i ponekad se može uočiti smanjenje broja krvnih stanica, najčešće leukocita, što se nakon završetka zračenja obično normalizira. Ponekad su uz dijetalne i higijenske mjere potrebni lijekovi kako bi se tegobe smirile. Ako su nuspojave osobito teške, katkad treba na kraće vrijeme prekinuti zračenje da bi došlo do oporavka. Tijekom zračenja se preporuča pridržavati se propisane dijetalne prehrane i obilno piti tekućine, jer se često samo tim postupcima mogu izbjeći nuspojave.

Jesti češće manje obroke. Hrana treba biti raznolika, a obroci hranjivi. Da se izbjegne proljev, treba izbjegavati integralni kruh sa sjemenkama, masnoće, kupus, grah, sirovo voće i povrće, slatkiše te mlijeko, vrhnje, kavu i jake začine. Treba jesti kuhano nemasno meso, ribu, kuhano povrće, krumpir, rižu, tijesto, bijeli kruh, štapiće, kompot, banane, svježi sir, jogurt i sl. Ako se javi proljev, najbolji su tekuća dijeta (nemasne juhe i čajevi) i dvopek. Nakon završetka zračenja treba se pridržavati dijetalne ishrane još tjedan, dva, a potom postupno prijeći na normalu prehranu. Da se izbjegne nadražaj mokraćnog mjehura treba piti puno tekućine, najbolje čaj i negaziranu mineralnu vodu. Kavu izbjegavati.

Koža u zračenom području s obje strane tijela postaje crvena, nadražena i suha. Kasnije, osobito u naborima, može se javiti i vlažna reakcija. Važno je kožu ne izlagati dodatnim nadražajima. Kožu zračenog područja prati samo čistom mlakom vodom, ne koristiti sapune i ne treljati kožu, a brisati je samo nježno mekim ručnikom. Ne nositi sintetske tkanine nego samo čisti pamuk, i ne previše tijesnu odjeću. Ne stavljati na kožu ni vruće ni ledene obloge, kreme, losione, osim neutralnih (Bepanthen krema, Wolf basis krema ili Belobaza). Važno je dva sata prije i poslije zračenja ništa ne stavljati na kožu, a tijekom zračenja koža treba biti čista.

Kod unutarnjeg zračenja koriste se mali izvori radioaktivnog cezija koji se postavljaju u neposrednu blizinu tumora. Time se omogućuje ozračivanje tumora visokim dozama zračenja, koje će potpuno uništiti tumor, a da se pritom okolno zdravo tkivo gotovo ne zrači.

Izvori: 
http://www.leukaemia.com
http://www.lls.org
http://www.acor.org
http://www.childrensoncologygroup.org
http://dccps.nci.nih.gov/ocs
http://www.leukemia-lymphoma.org 
http://training.seer.cancer.gov/ 
Časopis Vaše zdravlje br.40, veljača/ožujak 2005.god

Prevela: Tanja Tibinac
Medicinski obradila: dr.med. Nadira Duraković
Lektorirala: Zrinka Jurčević