Palijativna medicina (dalje: PM) je sveobuhvatna skrb za pacijenta s uznapredovalom bolesti i njegovu obitelj, s ciljem poboljšanja kvalitete života i promicanja prilagodbe na bolest, a sukladno pacijentovim potrebama, zahtjevima i željama, s tim da ju prakticira kompetentan multidisciplinaran tim. Walsh, 2009

PM je specijalistička grana medicine potrebna na svim razinama.

Međunarodne preporuke za PM:

• Palijativna medicina je jedno od osnovnih ljudskih prava na zdravstvenu zaštitu;
  
• Palijativna medicina mora biti uključena u zdravstvenu politku država;
  
• Palijativna medicina mora biti temeljena na načelima dostupnosti i jednakosti, bez obzira na rasu, etničku pripadnost, spol, socijalni status i sposobnost plaćanja usluga

Palijativna skrb (dalje: PS) je pristup koji poboljšava kvalitetu života pacijenta i njihovih obitelji suočenih s problemima povezanim s neizlječivom bolešću, kroz prevenciju i olakšanje patnje putem ranog prepoznavanja, te besprijekorne procjene i suzbijanja boli i drugih problema, fizičkih, psihosocijalnih i duhovnih. WHO, 2002

Palijativna skrb:

–NE odnosi se samo na starije bolesnike, već na oboljele od neizlječivih bolesti svih životnih dobi (od najmanje djece do najstarijih starih);

–NE odnosi se samo na bolesnike s rakom (oko 50%), već na oboljele od brojnih drugih neizlječivih bolesti (osobito neruoloških)

Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strateški plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2014.-2016. godine na svojoj sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine. Strateški plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2014.-2016. godine izrađen je prema Bijeloj knjizi o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi – Preporuke Europskog udruženja za palijativnu skrb, te preporuke Rec (2003) Povjerenstva ministara Vijeća Europe državama članicama o organiziranju palijativne skrbi.

• Palijativna skrb jest skrb za cijelu osobu, u smislu očuvanja njenog digniteta i cjelovitosti. Usmjerena je na ublažavanje patnje, te očuvanje najbolje moguće kvalitete života sve do smrti.
  
• Ta skrb ne obuhvaća samo tu osobu, već i one koji je vole.
  
• Palijativna skrb smatra smrt normalnim procesom; ona smrt ne ubrzava niti je odgađa.
• Palijativnu skrb treba pružati gdje god se osoba nalazila: u njenom domu, bolnici ili hospiciju.

Važnost timskog pristupa

• Potrebe palijativnog pacijenta (osobe s potrebom za palijativnom skrbi), te njegovih bližnjih, veoma su kompleksne, a istovremeno i veoma individualne
• Četiri glavne domene potreba palijativnog pacijenta su: fizičke, emocionalne, socijalne i duhovne.
• Zbog toga palijativnu skrb pružaju multiprofesionalni timovi stručnih osoba i volontera, nastojeći da se ta skrb temelji na individualnim potrebama i osobnom izboru, te da se osobi kojoj je potrebna palijativna skrb osigura sloboda od bolova, dostojanstvo, mir i staloženost.
• Koliko god uloga hitnih medicinskih službi bila presudna u pojedinim trenucima, te službe ipak čine samo jedan dio mozaika, a zdravstvena skrb pak samo jedan mali dio kompleksa u koji su zapleteni palijativni pacijent i njegova obitelj.

Modeli pružanja palijativne skrbi:

• Kućne posjete tima;
  
• Ambulante i savjetovališta pri primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ)
  
• Bolnički kreveti;
  
• Specijalizirane jedinice (odsjeci, odjeli);
  
• Dnevne bolnice;
  
• Službe žalovanja;
  
• Referentni centri

Osnovna i specijalistička PS:

• Osnovna palijativna skrb (basic) – aktivnosti bilo koje zdravstvene službe u cilju pomoći bolesniku i obitelji;
  
• Specijalistička palijativna skrb – specifično organizirana da pruži profesionalnu skrb pacijentu i obitelji na posebnim mjestima, s vlastitim edukacijskim, upravljačkim i financijskim resursima;

Razine organizacije PS:

• Razina 1 – palijativni pristup
  
• Razina 2 – osnovna (opća) palijativna medicina/skrb
  
• Razina 3 – specijalistička palijativna medicina
  
• Razina 4 – centri izvrsnosti (referentni centar)

Institucije u Hrvatskoj koje štite i promiču prava palijativnih pacijenata:

• Hrvatsko društvo za hospicij/palijativnu skrb pri HLZ-u, osnovano 1994. od strane prof.dr.sc. Anice Jušić sa suradnicima,
  
• Hrvatska udruga prijatelja hospicija,
  
• Povjerenstvo za palijativnu skrb pri MZ,
  
• Druge nevladine udruge u raznim dijelovima Hrvatske;

U palijativnoj skrbi mobilni palijativni timovi i koordinatori

U skladu s Mrežom javne zdravstvene službe HZZO ugovara koordinatore za palijativnu skrb kao i mobilne palijativne timove čime se povećava dostupnost palijativne skrbi koja se pruža u okviru primarne zdravstvene zaštite. Koordinaciju palijativne skrbi može provoditi zdravstvena ustanova (dom zdravlja i ustanova za zdravstvenu njegu) čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave, dok se ugovaranje mobilnih palijativnih timova provodi isključivo s domovima zdravlja.

Osoba s potrebom za palijativnom skrbi, odnosno član njene obitelji, može se obratiti svom liječniku obiteljske medicine koji može uputiti pacijenta na bolničko liječenje u bolničku ustanovu za dugotrajno liječenje i palijativnu skrb prema potrebi ili kontaktirati mrežu palijativne skrbi prema mjestu gdje se nalazi.

MREŽA PALIJATIVNE SKRBI U HRVATSKOJ:

Varaždinska županija
Koordinator palijativne skrbi:
Nataša Dumbović,bacc.med.techn.
Mob.: 099 398 5073
Tel.: 042 398 571
e-mail: palijativa@dzvz.hr
Mobilan palijativan tim:
Marija Kolačko,dr.med
Branka Borak, bacc.med.techn.
Mob.: 099 398 5045
e-mail: palijativan.tim@dzvz.hr

Međimurska županija
Mobilan palijativan tim:
Maja Kain, dr.med
Monika Kodba, bacc.med.techn.
Mob.: 099 269 3053
e-mail: palijativni.tim@dzck.hr

Krapinsko zagorska županija
Mobilan palijativan tim:
Valent Balija,bacc.med.techn
Mob.: 099 476 0320
e-mail: palijativa@dzkzz.hr

Dubrovačka županija
Mobilan palijativan tim:
Branko John, dr.med
Maja Bender,bacc.med.techn.
Tel.: 020 641 627
Mob.: 099 255 2177
e-mail: palijativa@dom-zrdavlja-dubrovnik.hr

Požeško slavonska županija
Koordinator palijativne skrbi:
Ana Bulaja, bacc.med.techn.
Mob.: 098 982 4379
e-mail: palijativna.skrb@dz-pozega.hr

Grad Zagreb
Dom zdravlja Centar
Mobilan tim:
Mob.: 099 267 1836

Istarska županija
Voditelj palijativne skrbi:
mr.sc.Diego Brumini, dr.med.spec.
Tel.: 052 522 242
Mob.: 099 4396274
e-mail: palijativa.istra@idz.hr
Bosiljka Kovačević,mag.sestrinstva
Tel.: 052 522 242
Mob.: 099 257 6190
e-mail: palijativaistra@idz.hr

Osječko baranjska županija
Ambulanta za palijativnu medicinu:
Branka Kadić-Splavski,dr.med.
Tel.: 031 225 326
e-mail: brana.amb@gmail.com
Koordinator djelatnosti za palijativnu skrb:
Bojan Nešić, bacc.med.techn.
Tel.: 031 225 491
e-mail: palijativa@dzo.hr

Primorsko goranska županija
Mobilan palijativan tim:
Tel.: 051 323 168

Zadarska županija
Koordinator djelatnosti za palijativnu skrb:
Darja Matešić, bacc.med.techn.
Jasminka Tomić, bacc.med.techn.
Tel.: 023 646 179

Vukovarsko srijemska županija
Dom zdravlja Vukovar
e-mail: palijativa@dzvukovar.hr

Svjetski dan hospicija i palijativne skrbi 12. listopada

Pojam hospicij nastao je u srednjem vijeku, a značenje mu se proširilo diljem Europe. Namjena ove građevine je bila ta da hodočasnici i ostali gosti u njima mogu pronaći “gostoljubivost” hospitium, uključujući smještaj s dormitorijem, spavaonicom. Kasnije je dobio i značenje mjesta, ustanove u kojoj se provodi palijativna skrb.

ZAKLJUČAK: “U svijetu u kojem tehnologija prijeti potkopati naš smisao za vrijednosti i njihovo značenje, hospicij se pojavljuje kao obećanje da će ne samo olakšati život potrebitima, već da će obnoviti i osnovne obiteljske i religijske ideale koji su održali našu civilizaciju.” Iz predgovora Cicely Saundrs, Oxford Textbook of Palliative Medicine, 1993.