Internet je postao jedan od najčešće korištenih komunikacijskih medija kojeg koristi 2.3 bilijuna korisnika (32,7% svjetske populacije), od čega 3/4 pretraga su zdravstvene tematike.

35% odraslih američkih državljana kaže da su preko informacija s interneta pokušali postaviti dijagnozu sebi ili drugoj osobi. Kada su ispitanici upitani o točnosti njihove početne dijagnoze, izvjestili su:

41% kaže da je liječnik potvrdio njihovu dijagnozu
35% kaže da nisu posjetili liječnika kako bi dobili stručno mišljenje
18% kaže da su se konzultirali s liječnikom, no liječnik im je dao drugu dijagnozu
6% kaže da su odbili liječnikov prijedlog terapije

S dostupnosti softvera za web poslužitelje, svatko može postaviti web stranicu i objaviti bilo kakve podatke koji su tada dostupni svima. Problem stoga više nije u pronalasku informacija, već u procjeni vjerodostojnosti izdavača, kao i relevantnost i točnost dokumenta koji su preuzeti s interneta. Često pacijenti temelje svoje odluke na neadekvatnim informacijama, a dokazana je i povećana tjeskoba i nepovjerenje u zdravstvenog djelatnika nakon pretrage internetom.

U mnogim slučajevima, određena web stranica ne pruža odgovarajuću dokumentaciju u pogledu medicinskih studija koje podupiru njihove tvrdnje. Zbog toga je osnovana zaklada „Health On the Net“ koja je razradila Kodeks ponašanja kako bi se standardizirala pouzdanost medicinskih i zdravstvenih informacija dostupnih na internetu, a web-stranicu koja se pridržava tih pravila možete prepoznati po HON-code certifikatu.